Nikome više nije strano da prehrana igra veliku ulogu u našem zdravlju, no dali je zaista dobro držati se jedne dijete?
Gornje pitanje sam si počela postavljati prije 10-tak godina. More raznolikih zanimljivih dijeta koje u zadnje vrijeme možemo vidjeti i puno savijeta koje nude stručni ljudi jednostavno zagušuju sve što nam naše tijelo želi reči. Ideja svake od tih dijeta zaista ima svoje uporište, no na žalost i mnoge stvari koje jednostavno… propušta.
Ponukana ovim izvukla sam samu srž pojedinačnih te napravila sinergiju, koja je po mom mišljenju i iskustvu momentalno ispravna. Pa krenimo….
UVOD
Iako je dijetoterapija po definiciji grana medicinske terapije, ja taj naziv koristim za sinergiju svih grana prehrana koje sam proučavala i dalje proučavam.
Kako bi me lakše slijedili pojam dijeta koji ću upotrebljavati, označava skup prehrambenih navika i pravila koja se primjenjuju u za specifične ciljeve (npr. poboljšanje i održavanje zdravlja, liječenje bolesti ili održavanje optimalne tjelesne mase).
Odavno sam shvatila da moje tijelo “diše” drugačije i da mu ne odgovara niti jedna striktna dijeta. Ponukana tijelom kao vodičem počela sam proučavati razne vrste dijeta i kako one djeluju na mene, te promatrala kako utječu na druge. Krenula sam od makrobiotike, regionalne kuhinje, ayurvede, vegetarijanske, veganske pa sve do mondenih načina prehrane kao što su npr. paleo i keto dijeta, te samog nutricionizma.
Svaka dijeta ima svoje specifične prednosti i izazove, a izbor prave dijete zavisi od ciljeva, zdravstvenih potreba i osobnih preferenci. Iako sama naginjem makrobiotici, svojim klijentima pružam savjetovanja uvažavajući njihov odabir dijete.
Ovaj članak je napisan sa stanovišta kada vam je cilj poboljšanje prehrane pa time i zdravlja. Ako pak postoje neki zdravstveni problemi, npr. ako imate celikaliju, nećete uzimati žitarice sa glutenom, već one bez njega (riža, amarant, quinoa, heljda, proso, teff, sorgham, kukuruz) itd. U takovim slučajevima najbolje mi se obratiti osobno ili se konzultirati sa nekom drugom stručnom osobom.
ODABIR HRANE
Već smo svi jako dobro upućeni kojiko je bitan odabir kvalitetne hrane. Kada bi mogli uzgajati svoju hranu imali bi najbolji uvid u njenu kvalitetu, no nije svatko to u mogućnosti. Čak i hrana koja se prodaje pod oznakom BIO u dućanima je tretirana nekim dodatcima koje je zakon odredio. Moj je savjet da kupujete direktno od domaćih uzgajivača eko namirnica. Mnogi od njih imaju u ponudi svježe sezonsko povrće i osiguranu dostavu do vaših vrata. Osim što ćete imati divno povrće iz “susjedstva”, podržat ćete domaće uzgajivače hrane!
Pa evo, navesti ću redom smjernice za koje smatram da ih se uputno držati.
IZBACITI:
1. Sve šećere
– ovo uključuje i sve umjetne zaslađivače
– bomboni, čokolade, kolači….
2. Sve pekarske proizvode
– kruh, peciva, kolače, pizza… sve iz pekare
3. Kavu, alkohol, gazirane sokove i cigarete
4. Suho-mesnate proizvode
– sve salame, čunke, parizere
5. Svu konzerviranu hranu
– konzerve voća i povrća, mahunarki, paštete…
6. Toplo prešana ulja
– najčešće je klasično suncokretovo i kukuruzno
– zamijenite ih sa hladno prešanim uljima uljane repice, masline, hladno prešanog suncokretovog…
7. Grickalice
– čips, smoki, tortilje…
SMANJITI (može 1-2 puta tjedno):
1. Meso, ribu i jaja
– ako jedete meso i ribu, zamijenite pola te porcije sa nekom grahoricom (bilo koja vrsta graha, slanutak, neka vrsta leće…)
2. Sve mliječne proizvode (osim gheea)
– sa naglaskom na tvrde sireve i mlijeko
3. Od povrća
– paradajz, papriku, patliđan, krumpir – ovo su biljke iz porodice Solacea ili kako ih još zovemo „biljke noćnih sjena“. One sadrže glikoalkaloid solanin koji djeluje kao otrov na naše tijelo
– češnjak i luk – sa energetske strane gledišta, ove dvije biljke sadrže energiju tamas, koja snižava odnosno “krade” našu energiju. Obje biljke, sa druge strane, sadže neke jako ljekovite supstance pa se upotebljavaju ciljano kod nekih liječenja.
4. Od voća
– svo voće koje ne raste u vašem podneblju npr. tropsko voće (banane, mango, avokado, papaja…) koje često potencira nadimanje
5. Unos soli
– koristite najbolje jadransku morsku sol
6. Sve prirodne šećere
– vrbin šećer, melasa, agava sirup, rižin i ječmeni slad, med (med koristiti terapeutski)
7. Klasičnu tjesteninu
8. Ocat
POVEČATI UNOS:
1. Svog povrća sa naglaskom na lisnato
2. Cjelovitih žitarica
3. Mahunarki
RASPORED OBROKA
Kako naše tijelo osjeća ritam prirode i sunca, postoje periodi u danu kada je energija najveća, pa blaža i kada je energija u mirovanju. Jednako tako trebamo ostaviti vremena probavnom traktu da probavi hranu, kako bi bio spreman za ponovnu probavu. Mnogi nutricionisti savjetuju jesti 3 glavna jela i međuobroke, što nas dovodi do 6 puta dnevno uzimanju hrane. No, dali je to dobro baš za svakog?
Ima nekoliko smjernica kojih se dobro držati:
1. Između svakog jela neka prođe 4-6 sati
– toliko je potrebno da probavni trakt preradi hranu prethodnog obroka
2. Glavni obrok neka bude između 12 i 14 h
– tada je energija dana na vrhuncu i podržava vatru probave
3. Ne piti vodu pola sata prije i 2 sata nakon jela
– ovo je radi toga da se omogući ispravno izlučivanje enzima probave
4. Zadnji obrok u danu neka bude min 3 h prije nego što legnete u krevet
– kako je 3 h potrebno da se probavi hrana, ovo će vam omogućiti da ne idete u krevet “punog trbuha”
5. Jedan puta u toku dana neka prođe min 12 h između obroka
– ovo je najjednostavnije postići preko noći
– kao i nama tako je i našem probavnom traktu potreban odmor!
KAKO POČETI
Možda ovo iznad ispisano može izazvati mali nemir u vama jer bi bio preveliki zaokret odjednom u vašoj momentalnoj prehrani, no kroz termine koje vodim ide se malo po malo.
Sve čega se uhvatimo ortodoksno često nam se može vratiti kao bumerang, a time nismo ništa napravili!
Jednako tako možete sami odrediti neki postotak držanja gornjih smjernica. Npr. odredite si da ćete se držati 50% popisa i držite se toga recimo mjesec dana ili koliko god osjetite da vam odgovara. U tom vremenskom periodu odredite si jedan dan tjedno kada ćete konzumirati svu hranu koju volite.
Zatim dodadavajte malo po malo i ostale smjernice. Bitno je da vaš um bude spreman i lagano prođe kroz tu promjenu bez da radi otpore koji dovode do stresa.
Stres je najmanje što želimo prilikom ovog vremena prilagodbe!
